III. Kontroliranje svjetlosnih uvjeta za borovnice u staklenicima
1. Korištenje mreža za sjenu: Mreže za sjenu mogu se koristiti za regulaciju intenziteta svjetlosti, osiguravajući da borovnice nisu izložene prejakoj sunčevoj svjetlosti.
2. Mreže za sjenu: One pomažu u smanjenju intenziteta svjetlosti i osiguravaju odgovarajuće uvjete osvjetljenja, sprječavajući pregrijavanje borovnica i usporavanje fotosinteze.
3. Dodatna rasvjeta: U sezonama ili tijekom oblačnih dana kada svjetlost nije dovoljna, dodatna rasvjeta može se koristiti kako bi se osiguralo da borovnice imaju dovoljno svjetla za fotosintezu.
4. Dodatna rasvjeta: Dodatna rasvjeta može pružiti spektar sličan prirodnom svjetlu, pomažući borovnicama da održe dobar rast u okruženjima s nedovoljnim svjetlom.
5. Kontrola intenziteta svjetlosti: Fotosinteza borovnica usko je povezana s intenzitetom svjetlosti; i prejako i preslabo svjetlo štetno djeluju na rast borovnica.
6. Kontrola intenziteta svjetlosti: Stoga je potrebno prilagoditi intenzitet svjetlosti prema fazi rasta i specifičnim potrebama borovnica kako bi se postigla optimalna učinkovitost fotosinteze.
7. Upravljanje trajanjem svjetla: Borovnice imaju različite potrebe za trajanjem svjetla u različitim fazama rasta te je važno razumno kontrolirati trajanje svjetla kako bi se potaknuo i vegetativni i reproduktivni rast.
8. Upravljanje trajanjem svjetla: Na primjer, tijekom faze sadnice borovnica, trajanje svjetla može se prikladno smanjiti kako bi se izbjegla oštećenja od jakog svjetla.
9. Koordinacija temperature i svjetla u stakleniku: Temperatura unutar staklenika također utječe na fotosintezu borovnica te je potrebno prilagoditi unutarnju temperaturu prema svjetlosnim uvjetima kako bi se osiguralo najpogodnije okruženje za rast borovnica.
10. Regulacija koncentracije CO2: Odgovarajuće povećanje koncentracije CO2 u stakleniku može poboljšati učinkovitost fotosinteze, stoga prilikom podešavanja svjetla treba obratiti pozornost i na nadopunjavanje CO2.
IV. Uravnoteženje temperature i svjetla u staklenicima za borovnice
1. Upravljanje temperaturom: Upravljanje temperaturom za borovnice u staklenicima je delikatan čin balansiranja. Nakon što borovnice uđu u prirodno stanje mirovanja, potreban im je određeni broj sati niskih temperatura za normalno cvjetanje i plodonošenje. Na primjer, u području Qingdaoa, vrijeme kada temperatura stalno prelazi 7,2 ℃ je oko 20. studenog. Vrijeme za pokrivanje staklenika i podizanje temperature trebalo bi biti 20. studenog plus 34 dana plus sigurnosna margina od 3-5 dana, što znači da je sigurno razdoblje za pokrivanje i zagrijavanje staklenika od 27. do 29. prosinca. Osim toga, temperaturu unutar staklenika treba prilagoditi prema fazi rasta borovnica kako bi se osigurao normalan rast i razvoj.
2. Upravljanje svjetlom: Borovnicama je potrebno obilje svjetla za fotosintezu, ali prejako svjetlo može oštetiti biljke. U staklenicima se intenzitet svjetla može regulirati pomoću mreža za sjenu kako bi se osiguralo da borovnice nisu izložene prejakoj sunčevoj svjetlosti. Reflektirajuće folije također se mogu koristiti za povećanje intenziteta svjetla, posebno zimi kada su dnevni sati kratki.
3. Ventilacija i kontrola vlažnosti: Ventilacija i kontrola vlažnosti unutar staklenika jednako su važne za rast borovnica. Pravilna ventilacija može pomoći u snižavanju temperature unutar staklenika, smanjenju pojave štetnika i bolesti te održavanju odgovarajuće razine vlažnosti. Tijekom vegetacijske sezone borovnica, relativna vlažnost zraka unutar staklenika treba se održavati na 70%-75%, što pogoduje klijanju borovnica.
4. Regulacija koncentracije CO2: Odgovarajuće povećanje koncentracije CO2 u stakleniku može poboljšati učinkovitost fotosinteze, stoga prilikom podešavanja svjetla treba obratiti pozornost i na nadopunjavanje CO2.
Pomoću gore navedenih mjera može se učinkovito upravljati ravnotežom temperature i svjetla u stakleniku, osiguravajući optimalno okruženje za rast borovnica i poboljšavajući njihov prinos i kvalitetu.
V. Koliko sati niske temperature je potrebno borovnici tijekom mirovanja?
Nakon ulaska u stanje mirovanja, borovnicama je potrebno određeno razdoblje niskih temperatura kako bi se prekinulo fiziološko mirovanje, poznato kao potreba za hlađenjem. Različite sorte borovnica imaju različite potrebe za hlađenjem. Na primjer, sorta 'ReKa' zahtijeva 1000 ili više sati hlađenja, a sorta 'DuKe' također zahtijeva 1000 sati. Neke sorte imaju niže potrebe za hlađenjem, poput sorte 'Meadowlark', kojoj je potrebno manje od 900 sati, dok sorta 'Green Gem' zahtijeva više od 250 sati. Osim toga, sorta 'Eureka' ne zahtijeva više od 100 sati, sorta 'Rocio' (H5) ne zahtijeva više od 60 sati, a sorta 'L' ne zahtijeva više od 80 sati. Ovi podaci o potrebama za hlađenjem ključni su za upravljanje mirovanjem borovnica kako bi se osigurao normalan rast i plodonošenje biljaka.
VI. Osim zahtjeva za hlađenje, koji drugi čimbenici utječu na prekid mirovanja borovnica?
Na otpuštanje borovnica iz mirovanja utječu brojni čimbenici, osim zahtjeva za hlađenjem, uključujući:
1. Egzogeni hormoni: Egzogeni giberelini (GA) mogu učinkovito prekinuti mirovanje pupova borovnice. Studije su pokazale da egzogeni tretman GA može značajno smanjiti sadržaj škroba i povećati sadržaj vode u cvjetnim pupcima, čime se potiče prekid mirovanja i klijanje borovnice.
2. Upravljanje temperaturom: Nakon ulaska u stanje mirovanja, borovnicama je potrebno određeno razdoblje niskih temperatura kako bi prekinule fiziološko mirovanje. U staklenicima se temperatura može kontrolirati kako bi se simulirale potrebe prirodnih uvjeta za niskim temperaturama, pomažući borovnicama da prekinu mirovanje.
3. Svjetlosni uvjeti: Svjetlost također utječe na prekid mirovanja borovnica. Iako su borovnice biljke koje vole svjetlost, prejako svjetlo tijekom mirovanja može oštetiti biljke. Stoga je pravilno upravljanje svjetlom također važan aspekt prekida mirovanja.
4. Upravljanje vodom: Tijekom mirovanja borovnice potrebno je odgovarajuće upravljanje vodom. Održavanje odgovarajuće vlažnosti tla pomaže biljkama borovnice da ostanu zdrave tijekom mirovanja.
5. Upravljanje hranjivim tvarima: Tijekom mirovanja, borovnice imaju relativno niske potrebe za gnojivom, ali pravilno upravljanje hranjivim tvarima može pomoći biljci da bolje raste nakon završetka mirovanja. Folijarna gnojiva mogu se primijeniti kako bi se osigurale potrebne hranjive tvari.
6. Suzbijanje štetnika i bolesti: Tijekom mirovanja, biljke borovnica su slabije i osjetljivije na štetnike i bolesti. Stoga je pravovremeno suzbijanje štetnika i bolesti važan faktor za osiguranje zdravlja biljaka i nesmetanog prelaska iz mirovanja.
7. Upravljanje orezivanjem: Pravilno orezivanje može potaknuti rast i plodonošenje biljaka borovnica. Orezivanjem tijekom mirovanja mogu se ukloniti mrtve i križajuće grane, održavajući dobru cirkulaciju zraka i prodiranje svjetlosti, što pomaže biljci da se oslobodi mirovanja.
Gore navedenim mjerama može se učinkovito upravljati razdobljem mirovanja borovnica, osiguravajući zdrav rast biljaka nakon mirovanja te poboljšavajući prinos i kvalitetu borovnica.
Dobrodošli u daljnju raspravu s nama.
E-pošta:info@cfgreenhouse.com
Telefon: (0086) 13980608118
Vrijeme objave: 12. studenog 2024.
Kliknite za razgovor